Životinjsko se krzno velikim koracima i u velikom stilu vratilo na modne piste u Italiji i Americi. Sličan trend prijeti i Velikoj Britaniji, no taj proces zasad uspješno sabotiraju face iz modnog svijeta.

Jedna od trenutno najaktivnijih boraca protiv nošenja krzna je londonska dizajnerica Sadie Frost, koja je nedavno u stilu Pamele Anderson iskazala svoj stav o 'virozi' koja iznova harači modnim svijetom.O svom razodijevanju za plemenit cilj kaže: Za mene je to bila pozitivna poruka kojom sam pokazala što mislim o nošenju krzna. Nisam se fotografirala za FHM ili neki sličan časopis, već sam iznijela stav iza kojeg čvrsto stojim i za koji se nadam da će ga ljudi razumjeti i podržati, da će doprijeti do njih.

Krzno opet popularno!

Činjenice u vezi s njegovom proizvodnjom nisu se promijenile od 90-ih, ali ljudski su stavovi očito daleko fleksibilniji. Prema izračunima International Fur Trade Federationa, zarada od prodaje krzna skočila je od 9,1 milijardi dolara 2000. na 11,7 milijardi 2004. godine. No, čak i ako se zanemare podaci o rastućem profitu, samo jedan pogled na modne piste potvrdit će da je krzno itekako in, što je značajna, ali ne i neočekivana pojava.

Svi se, naravno, sjećamo kada su najpoznatiji svjetski modeli prije nekih desetak godina, k'o od majke rođeni, ponosno pozirali za PETA-ine plakate. Ali nenošenje krzna tada je bilo u trendu, u čemu se i nalazi korijen problema. Naime, i to se stalno iznova potvrđuje: kad trend postane prepopularan, pojava suprotnog samo je pitanje vremena. Tako je i pokret koji se zalagao za nenošenje krzna i koji je krajem prošlog stoljeća na tom polju doživio zavidan uspjeh, postao žrtvom upravo svog uspjeha.

Tako mnogi krzno nose iz jednostavne želje da se na neki način suprotstave idejama i kampanjama različitih, pomalo agresivnih pokreta za zaštitu životinja, koji će bez zadrške sve nevegetarijance i ljude koji se takvim problemima ne opterećuju nazvati okrutnima i nesuosjećajnima. No bunt, kako smo već rekli, ne nosi svu odgovornost.

Povratak krzna izravna je posljedica trendovskih mijena. Devedesetih godina prošlog stoljeća vladala je socijalna i etička osviještenost, naglasak je bio na moralnom odnosu prema svemu što nas okružuje. U modnom smislu kraljevali su maxi grunge i minimalizam Calvina Kleina. No, početak novog milenija u fokus modne industrije donosi raskoš, blještavilo i lake reperske note koje slave svoju odanost skupocjenom šampanjcu i dijamantima.